PETAK 13. 11. 2026.
18:00 BILA JEDNOM TRUSINA
Redatelji: Matija Ricov i David Pölhe / Republika Hrvatska / 2026. / ′115
Scenarist i montažer: David Pölhe
Direktor fotografije i montažer: Filip Tadić
Produkcija: Foxhill d.o.o.
Dokumentarni film donosi potresna svjedočanstva preživjelih mještana Trusine o pokolju počinjenom 16. travnja 1993. godine, u kojemu su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine ubili 23 civila i vojnika HVO-a. Ovaj dokumentarni film dio je serijala „Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH”, posvećenog stradanju Hrvata katolika tijekom Domovinskog rata. Cilj serijala je očuvanje kulture sjećanja na žrtve, promicanje istine te poticanje oprosta, pomirenja i suživota.
20:30 PAMTIMO VAS – KUSONJE 1991.
Redatelji: Marin Sabolović i Borna Marinić / Republika Hrvatska / 2026. / ′60
Autori: Marin Sabolović i Borna Marinić
Scenarist: Marin Sabolović
Produkcija: Too cool j.d.o.o.
Producent: Tibor Javurek, Zooma agencija j.d.o.o.
Dokumentarni film „Pamtimo vas – Kusonje 1991.“ autora Marina Sabolovića i Borne Marinića nastao je nakon višegodišnjeg istraživanja događaja u Kusonjama. Film donosi uvid u okolnosti u kojima su se hrvatski branitelji našli u zasjedi, višesatnu borbu i stradanje 18 bjelovarskih branitelja i dva policajca Jedinice za posebne namjene Mosor, ali i otvoriti pitanja o događajima o kojima se tijekom proteklih 35 godina govorilo na različite načine. Autori su tijekom rada koristili svjedočanstva sudionika, dostupnu dokumentaciju i sudske spise, a dio priče prikazan je i kroz igrane rekonstrukcije kojima se nastojalo gledatelju približiti atmosferu i okolnosti događaja iz 1991. godine.
SUBOTA 14. 11. 2026.
18:00 MAGISTRALA RATNOG ZLOČINA – LOGOR NEGOSLAVCI
Redateljica i scenaristica: Gordana Pintarić / Republika Hrvatska / 2026. / ′76
Autor serijala: Ivan Turudić
Produkcija: Hrvatski domoljubni film
Producent: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije
Dokumentarni film „Magistrala ratnog zločina – logor Negoslavci” iznosi autentična svjedočanstva zatočenih hrvatskih branitelja i civila, uznika srpskog koncentracijskog logora u Negoslavcima 1991. godine te pojašnjava što se tamo događa. Zašto Negoslavci? Film uvodi gledatelja u rane devedesete godine, dokumentaristički objašnjava politička previranja što predstavlja ujedno i uvod u početak velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, odnosno u to vrijeme početak vršenja političkih i ideoloških pritisaka na ostale nacionalne pripadnosti (nesrpske).
Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. Jedina komunikacija za opskrbu hrvatskih branitelja „Kukuruzni put” bila je presječena. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila. Protagonisti filma opisuju okolnosi napada na Vukovar kao i doživljaje stradavanja njihovih mjesta te osobne sudbine. Povezivanjem sudbina protagonista dolazimo na ishodičnu točku – mjesto Negoslavci. Kronološkim slijedom, film potkrijepljen arhivskim materijalima i svjedočanstvima progovara o „Koncentracijskom logoru Negoslavci”. Film pojašnjava značenje „tranzitnog logora”, razlog dovođenja zarobljenih hrvatskih branitelja i civila u mjesto Negoslavce te što se tamo s njima dalje događalo. Dinamičkim slijedom, dolazi se do točnih podataka gdje su zatvarani hrvatski branitelji i civili, tko ih dovodi, tko ih ispituje, tko i kamo ih odvodi. Argumentirani (arhivski potkrijepljen) podatak da je kroz „Srpski koncentracijski logor Negoslavce” prošlo oko tisuću zarobljenih hrvatskih branitelja i civila uz podatak da je 1991. godine u Negoslavcima (Popis stanovništva 1991.g.) živjelo 1682 stanovnika – jasno daje do znanja da se u tom trenutku u Negoslavcima nalaze i jake snage „JNA” kao i pripadnici „TO” te dobrovoljci iz Srbije. Film arhivskom građom te iskazima svjedoka dokazuje činjenice i pojašnjava. Kulminirajuća točka filma predstavlja činjenica da je od tisuću zatočenika – logoraša, ubijeno njih više od 300! Večina ubijenih osoba je pronađena u masovnoj grobnici kod sela Berak dok se dio osoba i dalje vodi kao nestali. Integralnim pristupom film prikazuje i progovara o današnjem stanju oko traženja nestalih osoba iz Domovinskog rata, velikom naporima i zalaganjem Ministarstva hrvatskih branitelja, civilnih udruga zatočenih i nestalih te pokušajima pojedinaca da nađu mjesto gdje su posmrtni ostaci njihovih najmilijih. Humanitarno pitanje koje se provlači kroz cijeli film je kako doći do podataka, svjedoka i ostalih materijalnih dokaza kako bi se pomoglo u pronalaženju nestalih osoba iz Domovinskog rata. Što znači biti logoraš? Svaka osoba koja je protupravno lišena slobode, pod prisilom odvedena, zatvorena i zlostavljana jest logoraš. Jesu li i nestale osobe bili logoraši? Jesu. Ovo je priča o logorašima koji su bili u Negoslavcima.
20:00 NA PRVOJ CRTI – ZADAR
Redatelj i autor: Borna Marinić
Scenarist: Borna Marinić/ Republika Hrvatska/ 2026. / ’76
Režiser: Borna Marinić
Montažer: Matej Sabo Matičević
Produkcija: Mundomilija d.o.o.
Dokumentarni film „Na prvoj crti – Zadar”, autora i redatelja Borne Marinića, donosi rekonstrukciju dramatičnih događaja od 4. do 6. listopada 1991. godine, kada se Zadar suočio s jednim od najtežih napada tijekom Domovinskog rata. Kroz autentična svjedočanstva hrvatskih branitelja, snimana na izvornim lokacijama ratnih događaja, film otkriva manje poznate detalje obrane grada, ključne trenutke bitke i osobne priče ljudi koji su svojim djelovanjem pridonijeli obrani Zadra. Među sugovornicima su i samozatajni heroji koji su rijetko ili nikada javno govorili o svojim ratnim iskustvima, kao i pripadnici 1. bojne 4. brigade iz Splita i Kaštela. Posebnu vrijednost filmu daju animirane karte koje gledateljima približavaju tijek vojnih djelovanja, ali i snažna osobna svjedočanstva koja povijesnim događajima daju ljudsku dimenziju. „Na prvoj crti – Zadar” priča je o hrabrosti, zajedništvu i obrani grada čija je sudbina u listopadu 1991. bila presudno povezana sa sudbinom Dalmacije i Hrvatske.
