LUK I STRIJELE VILOK KANJA VS HUNTER

LUK I STRIJELE VILOK KANJA VS HUNTER IZ MUZEJA DOMOVINSKOG RATA U SPLITU

autorica: Petra Šimić

Gospodin Ratomir Kliškić Muzeju Domovinskog rata u Splitu donirao je predmete svog pokojnog sina Gorana, zapovjednika Diverzantskog voda 4. gardijske brigade Hrvatske vojske što je bila prva donacija Muzeju uopće. Donaciju čine različiti predmeti poput vatrenog i hladnog oružja, vojnih uniformi, odlikovanja i osobnih predmeta koje je Goran Kliškić koristio tijekom Domovinskog rata prije tragične pogibije 1992. godine kod mosta na Bistrini. Među doniranim predmetima posebno se ističe luk sa strijelama kojeg je izradila tvrtka Vilok, a radi se o modelu Kanja vs Hunter.

Kada se spomene oružje suvremenog vojnika, uglavnom se pomisli na pušku, samokres, strojnicu ili neko drugo vatreno oružje, kojim je uostalom i naoružana svaka suvremena vojska svijeta, ali određeni vojni zadaci ponekad zahtijevaju upotrebu oružja posebnih tehničkih značajki i mogućnosti, poput luka ili samostrela.

Luk sa strijelama jedno je od najstarijih oružja u povijesti čovječanstva, a služilo je i služi za ratovanje i za lov, a danas se koristi i u streličarskim natjecanjima. Kroz povijest se javljalo u svim veličinama i oblicima kod različitih naroda te se izrađivalo od različitih materijala. Tijekom stoljeća razvijeno je više vrsta lukova, a danas razlikujemo tri vrste modernog luka: dugački luk, dvostruko zakrivljeni luk i složeni luk.

Dugački luk najstariji je oblik modernog luka i osnova je svih lukova. Oblikovan je od jednog komada drveta, nišani se nisu koristili, a korištenje luka podrazumijevalo je izuzetnu vještinu i uvježbanost.

Dvostruko zakrivljeni luk, kako i sam naziv kaže, karakterizira nasuprotna zakrivljenost na samim krajevima krakova što daje dodatnu snagu, odnosno krutost luku.

Složeni luk moderni je luk razvijen u SAD-u šezdesetih godina 20. stoljeća, prvenstveno kao lovački luk. U odnosu na druge lukove složeni luk je superiorniji u brzini, preciznosti i dometu. Na krajevima svojih krakova ima rotirajuća tijela (koloture) kao i odgovarajući sistem tetiva (tetiva i dvije pomoćne strune, odnosno kablovi). Koloturi na krajevima krakova imaju dva žlijeba na svojoj periferiji koja stoje u ravnini jedan do drugog. U jednom žlijebu nalazi se tetiva koja služi kao nategna i ispaljuje strijelu, a u drugom žlijebu leži kabel. Krajevi tetive leže namotani u žlijebu i čvrsto su pričvršćeni za sami kolotur. Potezanjem tetive koloturi se okreću oko svojih osovina, tetiva se odmotava sa svojeg žlijeba, dok se kablovi namotavaju na svoje žlijebove pri čemu se krakovi savijaju te se akumulira energija elastičnih sila. Koloturi omogućavaju da sila u punom nategu bude značajno manja od maksimalne sile luke čime se postiže mirnija ruka i preciznije ciljanje. Otpuštanjem tetive pri gađanju, oslobađa se akumulirana energija na krakovima, odnosno koloturima luka što dovodi do veće brzine strijele, a samim time i veće kinetičke energije. Snaga luka mjeri se u funtama ili librama, a nateg luka u inčima. Najveća dozvoljena natjecateljska snaga luka u punom nategu je 60 funta.

Luk koji je pripadao Goranu Kliškiću, a čuva se u fundusu Muzeja Domovinskog rata u Splitu složeni je luk tvrtke Vilok koja je s radom započela prije nekoliko desetljeća. Osnivač Viktor Jeromel još kao dječak u stolarskoj radionici svog oca razvio je ljubav prema drvu i drvenim proizvodima. Okosnica proizvodnje tvrtke Vilok 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća bili su samostreli i lukovi visoke kvalitete i preciznosti izrade o čemu svjedoči i podatak da je Slovenac Rajmond Debevec na svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1993. godine osvojio zlatno odličje u gađanju samostrelom koristeći samostrel tvrtke Vilok.

Nakon što je na Facebook stranici Muzeja Domovinskog rata u Splitu objavljena slika Goranova luka, Viktor Jeromel prepoznao je svoj uradak te se prisjetio kako je on dospio u ruke Gorana Kliškića.

Goran je u društvu prijatelja došao do štanda Viktora Jeromela na Zagrebačkom velesajmu 1988. godine. Viktor Jeromel te je godine na sajmu predstavljao proizvode svoje tvrtke, a Goran Kliškić bio je zainteresiran za kupnju luka. Na štandu je bilo izloženo 15 komada luka modela Kanja vs Hunter, čvrstog i kvalitetnog lovačkog luka kojeg je Viktor Jeromel izradio 1987. godine. Luk Kanja vs Hunter bio je rezultat nastojanja da se napravi luk veće snage i s mogućnošću podešavanja duljine natega kako bi se mogao prilagoditi svakom korisniku. Osim dva osnovna, luk je imao još četiri kotača koja su omogućavala lakše napinjanje luka veće snage. Luk je imao snagu od 50 do 75 funti, a duljina natega mogla se podešavati od 28 pa sve do 32 inča. Prema riječima Viktora Jeromela, strijela ispaljena iz ovog luka, imala je probojnu moć veću od puščanog zrna.

Goran Kliškić proučavao je ponudu lukova na štandu Viktora Jeromela, a onda je primijetio jedan koji nije bio izložen, već je stajao u pozadini. Radilo se o prototipu modela Kanja vs Hunter na kojem su već bile vidljive ogrebotine od prijašnjeg korištenja. Goran je upitao za cijenu luka, na što mu je gospodin Jeromel odgovorio da taj luk nije na prodaju. Kada ga je Goran zapitao zašto, od gospodina Jeromela dobio je odgovor: „Zato što je moj. Izradio sam ga za sebe.“ Nakon toga Goran više nije htio ni čuti za neki drugi luk, odlučio je imati baš taj, prototip. Bio je spreman platiti i višu cijenu od one koju je Viktor Jeromel tražio za ostale modele luka Kanja vs Hunter. Nakon dužeg nagovaranja, Goran je uspio „slomiti“ Viktora Jeromela koji mu je prodao luk po originalnoj cijeni.

Taj luk Vilok Kanja vs Hunter Goran je kasnije koristio tijekom obuke Interventnog, odnosno Diverzantskog voda 4. gardijske brigade, a iako nemamo dokaze koji to potkrepljuju, moguće je da je luk korišten i u borbama u Domovinskom ratu. Danas Goranov luk, zajedno s nosačem strijela i četirima strijelama za luk brižno čuvamo u Muzeju Domovinskog rata u Splitu. Uz četiri strijele za luk, na nosaču se nalaze i dvije strijele za samostrel, što ukazuje na to da se Goran i njime služio u Domovinskom ratu, međutim u nedostatku samostrela, to se ne može sa sigurnošću potvrditi.

Još jedan luk modela Kanja vs Hunter u vlasništvu je gospodina Jurice Žitka Forempohera koji je kontaktirao s muzejom i podijelio s nama snimku na kojoj se može vidjeti upotreba luka Kanja vs Hunter tijekom borbe u Domovinskom ratu te usput izrazio želju da svoj luk donira Muzeju Domovinskog rata u Splitu. Ovu priliku koristimo da pozovemo sve koji posjeduju i  voljni su donirati materijale koji svjedoče o upotrebi luka ili samostrela u Domovinskom ratu da kontaktiraju muzej putem e-maila ili mrežnih stranica kako bismo dodatno obogatili priču o ovom nesvakidašnjem oružju u suvremenom ratovanju.

 

Objavljeno u: Vojna povijest, broj 118, siječanj 2021.