Donacija Kliškić

IZ FUNDUSA MUZEJA DOMOVINSKOG RATA U SPLITU: DONACIJA KLIŠKIĆ

autorica: Petra Šimić

Nakon što je u rujnu 2015. godine pokrenut proces osnivanja Muzeja Domovinskog rata u Splitu, u studenom iste godine i službeno je započeo rad na prikupljanju muzejske građe i njenoj obradi po pravilima muzeološke struke. Građa Muzeja Domovinskog rata u Splitu prikuplja se isključivo donacijama, a čine ju svi predmeti iz razdoblja Domovinskog rata, bilo da se radi o predmetima izravnom povezanim s borbama u Domovinskom ratu, poput oružja ili vojnih odora, ili predmeta koji svjedoče o svakodnevnom životu tijekom ratnih godina, a tiču se društvenog, kulturnog, sportskog ili zabavnog života.

Prvi donator Muzeja Domovinskog rata u Splitu bio je gospodin Ratomir Kliškić, operni prvak Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i otac heroja Domovinskog rata, pokojnog pukovnika Gorana Kliškića. Prilikom predstavljanja projekta Muzeja, 26. studenog 2015. godine, Ratomir Kliškić izazvao je duboke emocije kod svih prisutnih ustupivši Muzeju predmete koje je njegov sin koristio u Domovinskom ratu, među kojima su se našli hladno i vatreno oružje, dijelovi vojnih uniformi, odlikovanja, fotografije te osobni predmeti.

PUKOVNIK GORAN KLIŠKIĆ

Odmah nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, Goran Kliškić dragovoljno se priključio hrvatskim redarstvenicima i tada tek osnovanoj 4. A brigadi ZNG-a. U lipnju 1991., s nepune 22 godine, Goran je dobio zadaću osnivanja Interventnog voda koji je po dolasku u Kruševo u srpnju 1991. postao Diverzantski vod pod zapovjedništvom 4. brigade, a Goran Kliškić njegov prvi zapovjednik. Unatoč hrabrom otporu i dobroj obrani, hrvatske snage izgubile su bitku za Kruševo, ali su 4. A brigada ZNG-a, kao i ostale postrojbe koje su sudjelovale u borbama, stekle dragocjeno iskustvo i pouke koje će dobro iskoristiti u idućim sukobima. Iako su se u obrani Kruševa istaknuli brojni pojedinci, zapovjednik brigade Ivo Jelić posebno je pohvalio upravo Gorana Kliškića i njegov Diverzantski vod. Svojim se djelovanjem Diverzantski vod tijekom 1991. godine istaknuo i u obrani Zadra, a kasnije i na Južnom bojištu. O Goranovoj hrabrosti i požrtvovnosti najbolje svjedoči herojski čin spašavanja  života suborcu Ivici Boškoviću kada se tijekom neprijateljskog granatiranja bacio na njega da ga zaštiti od udarnog vala eksplozije pri čemu je sam Goran zadobio ozljede leđa i pluća. Nije čekao da se zaliječi do kraja, već se u zavojima pridružio svom vodu na Južnom bojištu gdje je još jednom Goran sebe izložio opasnosti kako bi spasio kolegu suborca. U ožujku 1992., dok je Diverzantski vod branio položaj kod mosta na Bistrini, srpske snage započele su granatiranje. Granate su padale blizu izvidničkog položaja, a jedna od njih ranila je pripadnika Diverzantskog voda, Ivicu Vucu. Nakon što je svojim ljudima zapovjedio da ostanu u bunkeru, Goran Kliškić uputio se po ranjenog Ivicu, uzeo ga u ruke i tek što su došli do ulaza u bunker, pala je još jedna granata od koje su obojica smrtno stradali. Bio je to strašan udarac za Diverzantski vod. Gubitak zapovjednika koji je bio oličenje ratnika i časnika, rođeni vođa koji je domoljublje nosio u srcu.

ODLIKOVANJA

Goran Kliškić istinski je heroj Domovinskog rata, a za svoje ratne zasluge dobio je i nekoliko priznanja u vidu odlikovanja Republike Hrvatske, poput Spomenice Domovinskog rata, Reda kneza Domagoja s ogrlicom i Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Red kneza Domagoja s ogrlicom po važnosti zauzima sedmo mjesto u redoslijedu odlikovanja Republike Hrvatske, a dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama OSRH i MUP-a RH za pokazanu i osvjedočenu hrabrost  i junaštvo u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti  ili u iznimnim okolnostima u miru. Goranu Kliškiću koji je dva puta u borbama spašavao živote svojih suboraca, izravno izlažući svoj život opasnosti, ovo odlikovanje i pripadajuća isprava, dodijeljeni su posmrtno 12. ožujka 1996. godine.

Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana po važnosti je na desetom mjestu među odlikovanjima Republike Hrvatske. Red s pozlaćenim pleterom dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima kao časni znak vječnog spomena poginulima za hrvatsku državu u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru. Odlikovanje Reda Zrinskog i Frankopana sastoji se od medalje i pozlaćene pločice na kojoj uz Goranovo ime piše: „Navik on živi ki zgine pošteno“ – stih iz pjesme „Pozvanje na vojsku“ Frana Krste Frankopana. Orden je uz pripadajuću ispravu dodijeljen obitelji Kliškić 30. svibnja 1992. u Zagrebu.

Osim odlikovanja Republike Hrvatske, Goranu je posmrtno dodijeljena i medalja „Pauk“, koja je uručivana na razini 4. gardijske brigade Hrvatske vojske za primjerenu službu u brigadi, uspješno izvršenje svih povjerenih zadaća, u obrani interesa Republike Hrvatske te za doprinos razvoju brigade kao i Hrvatske vojske u cjelini.

ORUŽJE

Nakon što je Hrvatskoj u svibnju 1990. godine oduzeto oružje Teritorijalne obrane, a Vijeće sigurnosti UN-a u rujnu 1991. nametnulo embargo na uvoz oružja i vojne opreme, hrvatski branitelji često su samoinicijativno nabavljali oružje i opremu. O tome svjedoče i pojedini predmeti iz donacije Kliškić.

Sačmaricu Mossberg 500A 12 GA Goran Kliškić kupio je početkom Domovinskog rata od svojih sredstava. Radi se o sačmarici američkog proizvođača O. F. Mossberg & Sons. Projektirao ju je 1960. godine Oscar Frederic Mossberg, a u upotrebi je od 1961. godine. Zbog pouzdanosti je koristi američka vojska i vojske još nekih zemalja. Namijenjena je za upotrebu u grubim i prljavim uvjetima, kao što su lov ili borba. Ovaj primjerak nakon Goranove smrti pretvoren je u trofejno oružje, odnosno cijev sačmarice je zavarena, a udarna igla uklonjena.

Malokalibarsku pušku „Krico“ Goran Kliškić samoinicijativno je nabavio, a to se može zaključiti i po modifikacijama koje su na njoj napravljene. Na cijev puške dodan je prigušivač, dodana je i optika (TASCO 6×40), a tijelo puške obojano je u maskirne boje. Nakon Domovinskog rata, puška je onesposobljena i pretvorena u trofejno oružje.

Gospodin Ratomir Kliškić Muzeju Domovinskog rata u Splitu donirao je i pištolj Wz 48 (poljska inačica Tokareva TT33) kojeg je on dobio na poklon od 4. brigade „u sjećanje na junački poginulog sina Gorana“ – kako stoji u dokumentu priloženom uz pištolj, a kojeg potpisuje pukovnik Mirko Šundov.

Od vatrenog oružja iz donacije Kliškić tu su još i jurišna puška Češka zbrojovka SA VZ 58 v koja je bila dio naoružanja Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata te pištolj Tanfoglio Gardone s kožnom futrolom.

Goran Kliškić je u Domovinskom ratu koristio i hladno oružje koje je također sam nabavljao. Jedan od noževa koje je nosio sa sobom u borbe je Herbertz model 727, tzv. „rambo“ model noža, kojeg je kasnih 1980-ih godina popularizirao američki film „Rambo“ sa Sylvesterom Stalloneom u glavnoj ulozi. Posebnost ovih noževa je što u dršci sadrže opremu za preživljavanje, a primjerak iz donacije Gorana Kliškića ima sačuvanu kompletnu opremu: konac, iglu, šibice, brusni papir, udicu i najlon za pecanje te u gornjem dijelu drške s unutarnje strane i kompas.

Najneobičnije oružje iz Goranove kolekcije svakako je luk proizvođača Vilok – model „Kanja vs Hunter“ s pripadajućim strijelama, uz koji se veže i zanimljiva priča o tome kako je baš taj luk došao u Goranove ruke, ali o tome će više riječi biti u nekom od sljedećih brojeva.

VOJNE UNIFORME I OPREMA

Na početku Domovinskog rata hrvatski branitelji, osim što nisu raspolagali zavidnim oružjem i vojnom opremom, nisu imali ni standardizirane vojne uniforme i obuću. To se može vidjeti i na primjerima iz donacije Kliškić. Među njima je nekoliko maskirnih majica, košulja, hlača i borbenih prsluka, a na svima je oznaka različitog proizvođača iz čega se da zaključiti da se sve potrebno nabavljalo na razne načine i iz različitih izvora.

U fundusu Muzeja Domovinskog rata u Splitu, čuva se i Goranova vojna oprema, poput VHF radio-uređaja, kabanice, rukavica i šatorskog krila, ali i neki njegovi osobni predmeti.

 

IZLOŽBA HEROJ U RATU – HRVATSKI PONOS U MIRU

U ožujku 2019. godine Muzej Domovinskog rata u Splitu organizirao je izložbu naziva „Heroj u ratu – hrvatski ponos u miru – pukovnik Goran Kliškić“ koja prati ratni put Gorana Kliškića i Diverzantskog voda 4. gardijske brigade. Izložba je održana u Sveučilišnoj galeriji „Vasko Lipovac“ u Splitu, a svečanom otvorenju nazočili su i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban te splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Želja Muzeja Domovinskog rata u Splitu je svake godine organizirati po jednu izložbu posvećenu heroju ili herojima Domovinskog rata kako bi podsjetili javnost na to koliko je hrabrosti, žrtve i ljubavi bilo potrebno da bi se obranila i stvorila demokratska i slobodna Republika Hrvatska. Ovakvim i sličnim programskim djelatnostima Muzeja cilj je sačuvati heroje od zaborava, a to je moguće samo uz ljude poput Ratomira Kliškića koji je vrijednom donacijom ratne ostavštine svoga sina dao veliki doprinos obogaćivanju fundusa Muzeja Domovinskog rata u Splitu.

 

Objavljeno u: Vojna povijest, broj 117, prosinac 2020.